Kanabis: Od ljekovite biljke do lažno stvorene prijetnje

• 10.02.2025
• 285 views

(Kako su nas uvjerili da je kanabis problem, a ne rješenje)

Ako bismo trebali izdvojiti jednu biljku koja je stoljećima bila izvor zdravlja, industrijske moći i ekološke održivosti, a zatim pretvorena u globalnog neprijatelja – to bi bio kanabis (Cannabis sativa L.). No, kako je moguće da nešto što je čovječanstvo koristilo desecima tisuća godina odjednom postane opasna droga?

Iz vlastitog iskustva i rada s ljudima koji su prošli kroz različite faze korištenja kanabisa – od medicinske upotrebe do problema s prekomjernom konzumacijom – vidim da postoji ogromna rupa između iskustva, poznavanja činjenica i percepcije javnosti. Zato, istražimo zajedno, kako su manipulacije farmaceutske, duhanske i naftne industrije oblikovale narativ koji danas poznajemo.

Endokanabinoidni sustav: Savršeni mehanizam u našem tijelu

Prvo, da bismo razumjeli zašto je kanabis toliko moćan, moramo znati da svi mi imamo endokanabinoidni sustav (ECS). To je složeni signalni mehanizam prisutan kod svih kralježnjaka i igra ključnu ulogu u održavanju homeostaze - unutarnje ravnoteže našeg organizma. Sastoji se od endokanabinoida, receptora (CB1 i CB2) i enzima koji zajedno reguliraju brojne fiziološke funkcije kao što je stres, san, raspoloženje, imunitet, apetit, bol i mnoge druge.

Naše tijelo već proizvodi vlastite endokanabinoide, a spojevi iz kanabisa, tzv. fitokanabinoidi (CBD, THC, CBG, itd.), savršeno se uklapaju u taj sustav. Drugim riječima – mi smo biološki programirani da koristimo kanabinoide.

ENDOKANABINOIDNI SUSTAV (ECS) sastoji se od:

Endokanabinoida – molekula koje tijelo prirodno proizvodi i koje djeluju slično fitokanabinoidima iz biljke kanabisa. Glavni su:

• Anandamid (AEA) – poznat kao "molekula blaženstva", povezan s osjećajem sreće i regulacijom boli.
• 2-arahidonoilglicerol (2-AG) – ključan za modulaciju upale, boli i neuroprotekcije.

Kanabinoidnih receptora – CB1 (pretežno u mozgu i središnjem živčanom sustavu) i CB2 (pretežno u imunološkom sustavu i perifernim organima).

Enzima – koji pomažu sintezi i razgradnji endokanabinoida nakon što obave svoju funkciju (FAAH za anandamid, MAGL za 2-AG).

I tu dolazimo do prvog problema: ako tijelo može samo regulirati zdravlje pomoću prirodnih spojeva, kome trebaju farmaceutski lijekovi za bol, upalu, depresiju ili nesanicu?

Odgovor: Farmaceutskoj industriji svakako ne odgovara da ljudi imaju jeftinu, prirodnu alternativu ili komplementarnu samopomoć. Jer, ako postoji prirodna biljka koja može pomoći kod boli, upala, nesanice i anksioznosti – što će onda biti s milijardama dolara vrijednim lijekovima za iste probleme?

Tko je imao interes demonizirati kanabis?

1. Farmaceutska industrija: "Ne želimo da se sami liječite"

Kanabis je kroz povijest korišten kao lijek za razne tegobe – od boli, ekcema do epilepsije. No, kako bi opravdali vlastite patente i sintetičke lijekove, farmaceutske kompanije su sustavno financirale istraživanja koja su se fokusirala isključivo na negativne učinke kanabisa.

Primjer? THC može izazvati anksioznost u visokim dozama, ali isto tako može i smanjiti upalu, bol i poboljšati san. No, mediji i lobisti naglašavali su samo ono prvo, dok su istovremeno proizvodili farmaceutske, sintetske i polusintetske verzije THC-a.

Farmaceutska industrija je prepoznala kanabis kao ozbiljnu prijetnju svom poslovanju. Ovaj model se, na žalost, preslikava i na svo ostalo ljekovito bilje.

I tako dolazimo do apsurda:

• Prirodni kanabis – ilegalan i opasan
• Sintetički THC – siguran i odobren od strane regulatornih tijela

Sve dok farmaceutske kompanije ne preuzmu potpunu kontrolu nad tržištem, prirodni oblici kanabisa bit će predmet strogih regulatornih ograničenja.

2. Naftna i tekstilna industrija: "Konoplja nam je prijetnja"

Kada govorimo o kanabisu, često zaboravljamo njegovu primjenu u industriji - industrijsku konoplju. Prije nego što su plastika i sintetika preuzele tržište, konoplja se koristila i za:

• Izradu tkanina (jeftinija i jača od pamuka)
• Proizvodnju papira (brže raste od drveća, manje zagađuje)
• Biorazgradive plastike (zvuči kao prijetnja današnjem naftnom lobiju, zar ne?)

Propaganda koja je promijenila sve

U periodu 1930-ih, jedan od glavnih aktera u demonizaciji kanabisa bio je William Randolph Hearst, vlasnik novinskog imperija i velikih plantaža drveća za proizvodnju papira. Zajedno s kemijskim gigantom DuPontom, koji je tada lansirao sintetička vlakna i plastiku, imao je jasan cilj – ukloniti konoplju s tržišta.

Kako su to učinili? Pokrenuli su propagandnu kampanju protiv „marihuane” .

Film Reefer Madness prikazivao je mlade koji nakon konzumacije kanabisa polude, postanu nasilni i izgube kontrolu. Mediji su širili priče da biljka uzrokuje "crnačku glazbu" (džez i bluz – što se tada smatralo prijetnjom konzervativnim vrijednostima). Novine su bile prepune lažnih priča o ljudima koji su navodno postali kriminalci nakon konzumacije kanabisa.

I tako, kroz strah i laži, kanabis je kriminaliziran 1937. godine.

Ovo je bio PR trik stoljeća, koji je doveo do Marihuana Tax Act-a iz 1937. i zabrane biljke koja je mogla revolucionirati industriju.

3. Alkoholna i duhanska industrija: "Nemojte nam dirati tržište"

Pivo, vino, cigarete i žestoki alkohol godinama su imali monopol nad rekreativnim supstancama. Pogledajmo realno – kanabis ne izaziva fizičku ovisnost poput nikotina ili alkohola. No, on smanjuje želju za alkoholom i cigaretama.

Velika studija iz 2022. pokazala je da ljudi koji koriste kanabis smanjuju unos alkohola i čak lakše prestaju pušiti cigarete. Ovo nije dobra vijest za industrije koje profitiraju na ovisnosti.

Zato su alkoholna i duhanska industrija financirale kampanje protiv legalizacije kanabisa, dok su istovremeno ulagale u legalno tržište CBD-a i medicinskog kanabisa. Pametan potez, zar ne?

Kanabis u ekosustavu: Nepravedno izostavljen igrač

Osim što je kanabis koristan za ljude, on igra i ključnu ulogu u ekosustavu:

• Poboljšanje tla i bioraznolikost
• Utjecaj na mikrobiom tla
• Apsorpcija CO₂ i emisije kisika
• Interakcija s oprašivačima i insektima
• Manja potrošnja vode i resursa nego kod proizvodnje npr.pamuka
• Utjecaj na faunu – hrana i sklonište za male sisavce i ptice.

No, zbog umjetno stvorenih zakona, Cannabis sativa L. je izbačena iz vrtova i rotacije usjeva, što je narušilo biološku raznolikost i utjecalo na poljoprivredne sustave.

Drugim riječima, zabrana kanabisa nije samo ljudski problem – ona je ekološki problem.

Kriminalizacija i privatni zatvori: "Zatvor je unosan biznis"

Ovo je možda najtamnija strana priče. U SAD-u i mnogim drugim zemljama, kriminalizacija kanabisa iskorištena je kao alat za masovno zatvaranje ljudi, osobito pripadnika manjinskih zajednica.

Dok su velike korporacije profitirale, deseci tisuća ljudi završavali su u zatvorima zbog posjedovanja male količine biljke. Privatni zatvori naplaćuju vladi za svakog zatvorenika, što znači da im je u interesu da ih imaju što više.

U međuvremenu, kada su isti ti političari i korporacije shvatili da mogu profitirati od legalizacije, priča se preokrenula. Odjednom, kanabis je opet "dobar" - ali samo ako ga prodaju velike kompanije.

Zaključak: Vrijeme je za promjenu narativa

Danas imamo više informacija nego ikad prije. Kanabis nije ni čudo ni otrov – već biljka koja može biti korisna ili štetna, ovisno o tome kako se koristi.

Ali najveći problem nije biljka – najveći problem su laži koje su nam prodane desetljećima.

Vrijeme je da prepoznamo prave interese iza zabrane, educiramo se na temelju povijesti, iskustva i istraživanja, a ne propagande, i vratimo kanabis tamo gdje pripada – u medicinu, industriju i ekosustav.

Cannabis polako ponovo postaje priznati lijek, ekološki resurs i ekonomska prilika. No, važno je da ne dopustimo da isti oni koji su ga demonizirali sada preuzmu potpunu kontrolu nad njegovim tržištem.

Jer prava sloboda ne dolazi iz zakona – već iz znanja!

Vrijeme je da ponovno napišemo ovu priču – ali ovog puta istinom!

Navedeni sadržaj služi isključivo u informativne svrhe i nije namijenjen kao medicinski savjet.

Povežite se nama na društvenim mrežama (Facebook i Instagram) i pridružite se zajednici istomišljenika.

Termin za svoje individualne konzultacije dogovorite ovdje i pronađite najbolje rješenje za sebe!

#pofriškajse

Kristina Šafranko

Certificirani formulator i proizvođač prirodne kozmetike

Eko proizvođač ljekovitog bilja, Fitoterapeut